ZAKON O ŠTRAJKU
Član 1.
- Ovim zakonom uređuje se postupak organizovanog prekida rada u kome radnici mogu ostvariti zaštitu profesionalnih, ekonomskih i socijalnih prava.
- Štrajk je organizovani prekid rada, koji se može organizovati u preduzeću, ustanovi i kod drugog pravnog i fizičkog lica (u dalјem tekstu: poslodavac).
- Štrajk se može organizovati u grani ili djelatnosti ili kao generalni štrajk za teritoriju Republike Srpske (u dalјem tekstu: Republika).
- Štrajk se može organizovati i kao štrajk upozorenja, koji može trajati najduže jedan sat.
Član 2.
- Radnici slobodno odlučuju o učešću u štrajku.
- Poslodavac ne može da sprečava radnike da organizuju štrajk i učestvuju u njemu, niti da upotreblјava prijetnje i prinude radi okončanja štrajka, kao i da po osnovu neučestvovanja u štrajku omogući veću platu ili druge povolјnije uslove rada za radnike koji ne učestvuju u štrajku.
Član 3.
Pravo na štrajk radnika u granama ili djelatnostima od opšteg interesa može se ostvariti pod posebnim uslovima propisanim ovim zakonom.
Član 4.
- Odluku o stupanju u štrajk ili štrajk upozorenja kod poslodavca, donosi nadležni organ reprezentativnog većinskog sindikata ili više od polovine zaposlenih kod tog poslodavca.
- Odluku o stupanju u štrajk ili štrajk upozorenja kod poslodavca može donijeti nadležni organ i drugog sindikata, koji podrži više od polovine zaposlenih kod tog poslodavca.
- Odluku o stupanju u štrajk ili štrajk upozorenja u grani ili djelatnosti donosi nadležni organ reprezentativnog većinskog sindikata za tu granu ili djelatnost.
- Odluku o stupanju u generalni štrajk ili štrajk upozorenja donosi nadležni organ reprezentativnog većinskog sindikata Republike.
Član 5.
- Odlukom o stupanju u štrajk utvrđuju se: a) zahtjevi radnika,
- b) vrijeme početka štrajka, v) mjesto održavanja štrajka,
- g) način na koji se vodi štrajk i
- d) sastav štrajkačkog odbora koji zastupa interese radnika i u njihovo ime vodi štrajk.
- Ako se štrajk ispolјava okuplјanjem radnika, mjesto okuplјanja učesnika u štrajku ne može biti van radne sredine poslodavca.
Član 6.
- Štrajkački odbor dužan je da štrajk najavi poslodavcu, dostavlјanjem pisane odluke o stupanju u štrajk, najkasnije sedam dana prije dana određenog za početak štrajka, odnosno 24 časa prije početka štrajka upozorenja, ako ovim zakonom nije utvrđen drugi rok.
- Odluka o stupanju u štrajk radnika u grani ili djelatnosti dostavlјa se reprezentativnom većinskom udruženju poslodavaca u toj grani ili djelatnosti.
- Odluka o stupanju u generalni štrajk dostavlјa se reprezentativnom većinskom udruženju poslodavaca Republike i Vladi Republike Srpske.
Član 7.
- Štrajkački odbor i poslodavac, odnosno pregovaračko tijelo koje odredi poslodavac, dužni su da od dana dostavlјanja pisane odluke o stupanju u štrajk kao i za vrijeme trajanja štrajka pokušaju da sporazumno riješe nastali spor ili mogu iznijeti spor pred posebno tijelo za mirenje, koje strane u sporu sporazumno osnivaju.
- Ako se spor ne riješi u roku od osam dana od početka štrajka, strane u sporu mogu pozvati da u rješavanju spora učestvuje i predstavnik organa Republike, predstavnici reprezentativne većinske organizacije sindikata Republike, ako sindikat nije organizator štrajka, predstavnici reprezentativnog većinskog udruženja poslodavaca Republike, kao i stručnjaci iz pojedinih oblasti ili mogu iznijeti spor pred posebno tijelo za posredovanje, koje strane u sporu formiraju.
- U slučaju da se spor ne riješi u roku od 30 dana od početka štrajka, strane u sporu mogu da iznesu spor pred arbitražu.
Član 8.
- Arbitraža se sastoji od tri člana, od kojih strane u sporu imenuju po jednog člana, a trećeg člana imenuje ministar rada i boračko-invalidske zaštite sa liste arbitara koju utvrđuje Ekonomsko-socijalni savjet Republike Srpske (u dalјem tekstu: Savjet).
- Ovlaštenja, način rada i odlučivanje arbitraže uređuje se sporazumom strana u sporu.
- Arbitraža odlučuje samo u okviru predmeta spora.
- Arbitraža o spornim pitanjima donosi odluku dvotrećinskom većinom koja mora biti obrazložena i donesena u roku od 15 dana od dana formiranja arbitraže.
- Odluka arbitraže je konačna i protiv nje se ne može uložiti žalba niti voditi sudski spor.
Član 9.
- Štrajkački odbor i radnici koji učestvuju u štrajku dužni su da štrajk organizuju i vode na način kojim se ne ugrožava bezbjednost i zdravlјe lјudi i bezbjednost imovine, sprečava nanošenje neposredne materijalne štete i omogućava nastavak rada po okončanju štrajka.
- Štrajkački odbor i radnici koji učestvuju u štrajku ne smiju sprečavati poslodavca da koristi sredstva i raspolaže sredstvima kojima obavlјa djelatnost.
- Štrajkački odbor i radnici koji učestvuju u štrajku ne mogu sprečavati zaposlene koji ne učestvuju u štrajku da rade.
- Poslodavac je dužan da štrajkačkom odboru i radnicima koji učestvuju u štrajku obezbijede korištenje odgovarajuće prostorije i potrebne administrativno-tehničke i komunikacione usluge.
Član 10.
- Štrajk prestaje sporazumom strana u sporu, odlukom arbitraže i odlukom radnika koji su donijeli odluku o stupanju u štrajk.
- Za svaki novi štrajk učesnici u štrajku dužni su da donesu novu odluku o štrajku.
Član 11.
- U djelatnostima od opšteg interesa ili u djelatnosti čiji bi prekid rada zbog prirode posla mogao da ugrozi život i zdravlјe lјudi ili da nanese štetu velikih razmjera, pravo na štrajk radnika može se ostvariti ako se ispune i posebni uslovi utvrđeni ovim zakonom.
- Djelatnost u smislu stava ovog člana su djelatnosti koje obavlјa poslodavac u oblasti:
- a) elektroprivrede, b) vodosnabdijevanja,
- v) želјezničkog saobraćaja,
- g) avionskog saobraćaja i kontrole vazdušnog saobraćaja, d) javnih radio-televizijskih servisa,
đ) poštanskog saobraćaja, e) komunalnih djelatnosti, ž) zaštite od požara,
- z) zdravstvene i veterinarske zaštite i
- i) društvene brige o djeci i socijalne zaštite.
- Od opšteg interesa, u smislu ovog zakona su i djelatnosti od značaja za funkcionisanje sistema javne uprave i bezbjednosti Republike u skladu sa zakonom, kao i poslovi neophodni za izvršavanje obaveza utvrđenih međunarodnim ugovorima u djelatnostima navedenim u stavu ovog člana.
- Ukoliko se štrajk u djelatnostima iz st. i 3. ovog člana organizuje u jednom organizacionom dijelu poslodavca, obaveza ispunjavanja i posebnih uslova u pogledu ostvarivanja prava na štrajk radnika primjenjuje se samo na taj organizacioni dio.
Član 12.
- Radnici koji obavlјaju poslove u djelatnostima iz člana ovog zakona mogu početi štrajk ako se obezbijedi minimum procesa rada koji obezbjeđuje sigurnost lјudi i imovine ili je nezamjenlјiv uslov života i rada građana.
- Minimum procesa rada i način njegovog obezbjeđivanja utvrđuje se aktom osnivača, odnosno direktora poslodavca, zavisno od prirode djelatnosti, stepena ugroženosti života i zdravlјa lјudi i drugih okolnosti značajnih za ostvarivanje potreba građana, poslodavca i drugih subjekata.
- Prilikom utvrđivanja minimuma procesa rada, u smislu stava ovog člana, osnivač, odnosno direktor poslodavca dužan je da zatraži mišlјenje sindikata ili Savjeta radnika, odnosno ovlašćenog predstavnika radnika.
- Radnike koji su dužni da rade za vrijeme štrajka radi obezbjeđivanja minimuma procesa rada, u smislu st. do 3. ovog člana, određuju direktor i štrajkački odbor, najkasnije pet dana prije početka štrajka.
- Radi obezbjeđivanja minimuma procesa rada poslodavac može angažovati i članove štrajkačkog odbora najviše do 1/3 ukupnog broja članova odbora, osim predsjednika štrajkačkog odbora.
Član 13.
U djelatnostima iz člana 11. ovog zakona štrajk se najavlјuje poslodavcu, najkasnije deset dana prije početka štrajka, dostavlјanjem pisane odluke o stupanju u štrajk.
Član 14.
- U djelatnostima iz člana ovog zakona strane u sporu dužne su da najkasnije u roku od pet dana od nastalog spora, odnosno od dana dostavlјene pisane odluke o stupanju u štrajk pokušaju sporazumno da riješe nastali spor, odnosno iznesu spor pred posebno tijelo za mirenje, koje strane u sporu sporazumno osnivaju.
- Ukoliko se spor ne riješi u roku od pet dana od dana dostavlјene pisane odluke o stupanju u štrajk, pred tijelom za mirenje, strane u sporu dužne su da u spor uklјuče i predstavnike poslodavca, osnivača, nadležnog organa Republike, nadležnog organa lokalne samouprave i druga stručna lica i predstavnike radnika i poslodavca ili da iznesu spor pred posebno tijelo za posredovanje.
- U slučaju da se spor ne riješi do dana utvrđenog za početak štrajka, strane u sporu mogu da spor iznesu pred arbitražu.
- Listu miritelјa, posrednika i tijela za posredovanje utvrđuje Savjet.
Član 15.
- Štrajkački odbor dužan je da za vrijeme štrajka sarađuje sa poslodavcem radi izvršavanja obezbijeđenog minimuma procesa rada iz člana ovog zakona.
- Radnici koji obavlјaju poslove iz člana stav 4. ovog zakona dužni su da za vrijeme štrajka izvršavaju naloge poslodavca koji se odnose na izvršavanja obezbijeđenog minimuma procesa rada.
Član 16.
- Organizovanje štrajka, odnosno učešće u štrajku pod uslovima utvrđenim ovim zakonom ne predstavlјa povredu radne discipline, ne može biti osnov za pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske i materijalne odgovornosti radnika, ne može biti osnov za udalјenje radnika sa rada i ne može za poslјedicu imati otkaz ugovora o radu radniku.
- Radnik koji učestvuje u štrajku nema pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s rada zbog učešća u štrajku ukoliko se poslodavac i štrajkački odbor drugačije ne dogovere.
- Izuzetno od stava ovog člana, radnik koji učestvuje u štrajku ima pravo na naknadu plate za vrijeme učešća u štrajku, koji se organizuje isklјučivo zbog neisplaćenih plata i koji ne traje duže od 12 dana.
- Radnik iz stava ovog člana koji je dužan da radi za vrijeme trajanja štrajka, radi obezbjeđivanja minimuma procesa rada, u skladu sa članom 12. ovog zakona, ima pravo na platu koja mora biti srazmjerna vremenu provedenom na radu.
- Radnik iz st. i 4. ovog člana ima pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, kao i pravo na osiguranje u slučaju nezaposlenosti u skladu sa propisima kojima su regulisane te oblasti.
- Organizatori štrajka i učesnici u štrajku koji nije organizovan u skladu sa odredbama ovog zakona nemaju pravo na zaštitu utvrđenu st. 1, i 5. ovog člana.
Član 17.
U toku štrajka organizovanog pod uslovima utvrđenim ovim zakonom poslodavac ne može zapošlјavati nova lica koja bi zamijenila učesnike u štrajku, osim u slučajima ako su ugroženi:
- a) bezbjednost lica i imovine u skladu sa članom 9. stav 1. ovog zakona,
- b) održavanje minimuma procesa rada koji obezbjeđuje sigurnost imovine i lica i
- v) izvršavanje međunarodnih obaveza u skladu sa članom 11. ovog zakona.
Član 18.
- Član štrajkačkog odbora ili učesnik u štrajku, koji štrajk organizuje i vodi na način kojim se ugrožava bezbjednost lica i zdravlјe lјudi, bezbjednost imovine ili koji sprečava radnike koji ne učestvuju u štrajku da rade, odnosno onemogućava nastavak rada po okončanju štrajka ili sprečava poslodavca da koristi sredstva i raspolaže sredstvima kojima poslodavac obavlјa djelatnost čini povredu radne dužnosti za koju se može izreći mjera otkaza ugovora o radu.
- Radnik koji obavlјa poslove u djelatnostima iz člana ovog zakona koji odbije da izvrši nalog poslodavca izdat radi obezbjeđivanja minimuma procesa rada čini težu povredu radne dužnosti za koju se može izreći mjera otkaza ugovora o radu.
Član 19.
- Radnici koji stupaju u štrajk mogu, iz reda radnika, odlukom nadležnog organa reprezentativnog većinskog sindikata ili većine radnika osnovati štrajkačke straže na mjestima pred ulazom ili u krugu poslovnih prostorija poslodavca, radi obavještavanja radnika i javnosti o sporu koji je nastao i o opravdanosti zahtjeva štrajkača.
- Odluka o formiranju štrajkačke straže dostavlјa se subjektima utvrđenim u čl. i 12. ovog zakona, u roku u kome se dostavlјa pisana odluka o stupanju u štrajk, kao njen sastavni dio ili kao poseban akt u toku štrajka.
- Odluka iz stava ovog člana mora biti obrazložena i sadržati broj i imena radnika – članova štrajkačke straže.
- Štrajkačka straža ne može:
- a) primjenjivati fizičku prinudu,
- b) postavlјati fizičke prepreke ili blokade prilaza poslu radnicima koji žele da rade,
- v) prijetiti ili vrijeđati radnike i
- g) sprečavati poslodavca u obavlјanju njegove djelatnosti.
Član 20.
Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Republička inspekcija rada u skladu sa Zakonom o inspekcijama Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske», br. 113/05 i 1/08).
Član 21.
- Poslodavac, štrajkački odbor, predstavnik reprezentativnog većinskog sindikata ili drugog sindikata koji organizuje štrajk i radnici, dužni su da inspektoru rada omoguće vršenje nadzora, uvid u dokumentaciju i nesmetan rad i da mu obezbijede podatke i dokumentaciju potrebnu za obavlјanje inspekcijskog nadzora.
- Inspektor rada zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu i radnjama uručuje i dostavlјa poslodavcu, štrajkačkom odboru, reprezentativnom većinskom sindikatu ili drugom sindikatu koji organizuje štrajk.
Član 22.
- Ako inspekcija rada utvrdi da je aktom ili radnjom poslodavca povrijeđen zakon ili drugi propis, ovlašćena je da pored obaveza i ovlašćenja utvrđenih zakonom, do donošenja pravosnažne odluke suda, rješenjem odgodi izvršenje odluke poslodavca o otkazu ugovora o radu ili udalјenju radnika sa rada, organizatora štrajka, odnosno učesnika u štrajku.
- Žalba protiv rješenja donesenog u smislu stava ne odgađa izvršenje rješenja.
- Protiv rješenja donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni spor.
- Rješenje iz stava ovog člana dostavlјa se poslodavcu, štrajkačkom odboru, odnosno reprezentativnom većinskom sindikatu i radniku.
Član 23.
- Novčanom kaznom od 000,00 KM do 5.000,00 KM kazniće se za prekršaj poslodavac, ako:
- a) ne pristupi postupku mirenja, u roku utvrđenim ovim zakonom, odnosno postupku posredovanja (član 7. stav 1. i član 14. st. 1. i 2),
- b) ne donese akt o minimumu procesa rada i načinu njegovog obezbjeđivanja, i ne pribavi mišlјenje sindikata ili savjeta radnika, odnosno ovlašćenog predstavnika radnika (član 12),
- v) ne obezbijedi minimum procesa rada utvrđen aktom iz člana 12. stav 2. ovog zakona,
- g) pokrene postupak za utvrđivanje disciplinske i materijalne odgovornosti, privremeno udalјi sa rada radnika ili otkaže ugovor o radu radniku zbog organizovanja, odnosno učestvovanja u štrajku organizovanom u skladu sa zakonom (član 16. stav 1),
- d) u toku štrajka organizovanog pod uslovima utvrđenim ovim zakonom primi nove radnike koji bi zamijenili učesnike u štrajku, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno (član 17),
đ) sprečava radnike da učestvuju u štrajku ili upotrijebi prijetnje i mjere prinude radi okončanja štrajka ili ako predvidi veću platu ili druge povolјnije uslove rada za radnike koji ne učestvuju u štrajku (član 2. stav 3),
- e) inspektoru ne omogući vršenje nadzora i ne obezbijedi mu uvid u podatke i dokumentaciju potrebnu za vršenje inspekcijskog nadzora (član
- stav 1) i
ž) ako postupi suprotno rješenju inspektora kojim je odgođeno izvršenje odluke poslodavca o otkazu ugovora o radu ili udalјenju radnika sa rada, organizatora štrajka, odnosno učesnika u štrajku (član 22).
- Za prekršaj iz stava ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u poslodavcu novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM.
Član 24.
- Novčanom kaznom od 500,00 KM do 000,00 KM kazniće se za prekršaj reprezentativni većinski sindikat ili drugi sindikat koji organizuje štrajk, ako:
- a) donese odluku o stupanju u štrajk suprotno članu 4. ovog zakona,
- b) ne pristupi postupku mirenja u roku utvrđenim ovim zakonom, odnosno postupku posredovanja (član 7. stav 1. i član 14. st. 1. i 2),
- v) organizuje ili vodi štrajk na način kojim se ugrožava bezbjednost zdravlјa lјudi i bezbjednost imovine, nanosi neposredna materijalna šteta i onemogućava nastavak rada po okončanju štrajka (član 9. stav 1),
- g) sprečava radnike koji ne učestvuju u štrajku da rade (član 9. stav 3) i
- d) ne najavi štrajk u djelatnostima iz člana 11. ovog zakona u roku i na način propisan članom 12. ovog zakona.
- Za prekršaj iz stava ovog člana, kazniće se odgovorno lice u reprezentativnom većinskom sindikatu i odgovorno lice drugog organizatora štrajka novčanom kaznom od 250,00 KM do 1.500,00 KM.
Član 25.
Poslodavci su dužni da akt iz člana 12. stav 2. ovog zakona donesu u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 26.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o štrajku («Službeni glasnik Republike Srpske», broj 10/98).
Član 27.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavlјivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Broj: 01- /08 PREDSJEDNIK
Datum: 05. novembar 2008. godine NARODNE SKUPŠTINE
Mr Igor Radojičić
ZAKON O ŠTRAJKU
Član 1.
- Ovim zakonom ureñuje se postupak organizovanog prekida rada u kome radnici mogu ostvariti zaštitu profesionalnih, ekonomskih i socijalnih
- Štrajk je organizovani prekid rada, koji se može organizovati u preduzeću, ustanovi i kod drugog pravnog i fizičkog lica (u daljem tekstu: poslodavac).
- Štrajk se može organizovati u grani ili djelatnosti ili kao generalni štrajk za teritoriju Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika).
- Štrajk se može organizovati i kao štrajk upozorenja, koji može trajati najduže jedan
Član 2.
- Radnici slobodno odlučuju o učešću u štrajku.
- Poslodavac ne može da sprečava radnike da organizuju štrajk i učestvuju u njemu, niti da upotrebljava prijetnje i prinude radi okončanja štrajka, kao i da po osnovu neučestvovanja u štrajku omogući veću platu ili druge povoljnije uslove rada za radnike koji ne učestvuju u štrajku.
Član 3.
Pravo na štrajk radnika u granama ili djelatnostima od opšteg interesa može se ostvariti pod posebnim uslovima propisanim ovim zakonom.
Član 4.
- Odluku o stupanju u štrajk ili štrajk upozorenja kod poslodavca, donosi nadležni organ reprezentativnog većinskog sindikata ili više od polovine zaposlenih kod tog
- Odluku o stupanju u štrajk ili štrajk upozorenja kod poslodavca može donijeti nadležni organ i drugog sindikata, koji podrži više od polovine zaposlenih kod tog
- Odluku o stupanju u štrajk ili štrajk upozorenja u grani ili djelatnosti donosi nadležni organ reprezentativnog većinskog sindikata za tu granu ili
- Odluku o stupanju u generalni štrajk ili štrajk upozorenja donosi nadležni organ reprezentativnog većinskog sindikata
Član 5.
- Odlukom o stupanju u štrajk utvrñuju se:
- zahtjevi radnika,
- vrijeme početka štrajka,
- v) mjesto održavanja štrajka,
- g) način na koji se vodi štrajk i
- d) sastav štrajkačkog odbora koji zastupa interese radnika i u njihovo ime vodi štrajk.
- Ako se štrajk ispoljava okupljanjem radnika, mjesto okupljanja učesnika u štrajku ne može biti van radne sredine
Član 6.
- Štrajkački odbor dužan je da štrajk najavi poslodavcu, dostavljanjem pisane odluke o stupanju u štrajk, najkasnije sedam dana prije dana odreñenog za početak štrajka, odnosno 24 časa prije početka štrajka upozorenja, ako ovim zakonom nije utvrñen drugi
- Odluka o stupanju u štrajk radnika u grani ili djelatnosti dostavlja se reprezentativnom većinskom udruženju poslodavaca u toj grani ili (3) Odluka o stupanju u generalni štrajk dostavlja se reprezentativnom većinskom udruženju poslodavaca Republike i Vladi Republike Srpske.
Član 7.
- Štrajkački odbor i poslodavac, odnosno pregovaračko tijelo koje odredi poslodavac, dužni su da od dana dostavljanja pisane odluke o stupanju u štrajk kao i za vrijeme trajanja štrajka pokušaju da sporazumno riješe nastali spor ili mogu iznijeti spor pred posebno tijelo za mirenje, koje strane u sporu sporazumno
- Ako se spor ne riješi u roku od osam dana od početka štrajka, strane u sporu mogu pozvati da u rješavanju spora učestvuje i predstavnik organa Republike, predstavnici reprezentativne većinske organizacije sindikata Republike, ako sindikat nije organizator štrajka, predstavnici reprezentativnog većinskog udruženja poslodavaca Republike, kao i stručnjaci iz pojedinih oblasti ili mogu iznijeti spor pred posebno tijelo za posredovanje, koje strane u sporu
- U slučaju da se spor ne riješi u roku od 30 dana od početka štrajka, strane u sporu mogu da iznesu spor pred arbitražu.
Član 8.
- Arbitraža se sastoji od tri člana, od kojih strane u sporu imenuju po jednog člana, a trećeg člana imenuje ministar rada i boračko-invalidske zaštite sa liste arbitara koju utvrñuje Ekonomsko-socijalni savjet Republike Srpske (u daljem tekstu: Savjet).
- Ovlaštenja, način rada i odlučivanje arbitraže ureñuje se sporazumom strana u
sporu.
- Arbitraža odlučuje samo u okviru predmeta
- Arbitraža o spornim pitanjima donosi odluku dvotrećinskom većinom koja
mora biti obrazložena i donesena u roku od 15 dana od dana formiranja arbitraže.
- Odluka arbitraže je konačna i protiv nje se ne može uložiti žalba niti voditi sudski
Član 9.
- Štrajkački odbor i radnici koji učestvuju u štrajku dužni su da štrajk organizuju i vode na način kojim se ne ugrožava bezbjednost i zdravlje ljudi i bezbjednost imovine, sprečava nanošenje neposredne materijalne štete i omogućava nastavak rada po okončanju štrajka.
- Štrajkački odbor i radnici koji učestvuju u štrajku ne smiju sprečavati poslodavca da koristi sredstva i raspolaže sredstvima kojima obavlja
- Štrajkački odbor i radnici koji učestvuju u štrajku ne mogu sprečavati zaposlene koji ne učestvuju u štrajku da
- Poslodavac je dužan da štrajkačkom odboru i radnicima koji učestvuju u štrajku obezbijede korištenje odgovarajuće prostorije i potrebne administrativno-tehničke i komunikacione
Član 10.
- Štrajk prestaje sporazumom strana u sporu, odlukom arbitraže i odlukom radnika koji su donijeli odluku o stupanju u štrajk.
- Za svaki novi štrajk učesnici u štrajku dužni su da donesu novu odluku o
štrajku.
Član 11.
- U djelatnostima od opšteg interesa ili u djelatnosti čiji bi prekid rada zbog prirode posla mogao da ugrozi život i zdravlje ljudi ili da nanese štetu velikih razmjera, pravo na štrajk radnika može se ostvariti ako se ispune i posebni uslovi utvrñeni ovim
- Djelatnost u smislu stava ovog člana su djelatnosti koje obavlja poslodavac u oblasti:
- elektroprivrede,
- vodosnabdijevanja,
- v) željezničkog saobraćaja,
- g) avionskog saobraćaja i kontrole vazdušnog saobraćaja,
- javnih radio-televizijskih servisa, ñ) poštanskog saobraćaja,
- komunalnih djelatnosti, ž) zaštite od požara,
- z) zdravstvene i veterinarske zaštite i
- i) društvene brige o djeci i socijalne zaštite.
- Od opšteg interesa, u smislu ovog zakona su i djelatnosti od značaja za funkcionisanje sistema javne uprave i bezbjednosti Republike u skladu sa zakonom, kao i poslovi neophodni za izvršavanje obaveza utvrñenih meñunarodnim ugovorima u djelatnostima navedenim u stavu ovog člana.
- Ukoliko se štrajk u djelatnostima iz 2. i 3. ovog člana organizuje u jednom organizacionom dijelu poslodavca, obaveza ispunjavanja i posebnih uslova u pogledu ostvarivanja prava na štrajk radnika primjenjuje se samo na taj organizacioni dio.
Član 12.
- Radnici koji obavljaju poslove u djelatnostima iz člana ovog zakona mogu početi štrajk ako se obezbijedi minimum procesa rada koji obezbjeñuje sigurnost ljudi i imovine ili je nezamjenljiv uslov života i rada grañana.
- Minimum procesa rada i način njegovog obezbjeñivanja utvrñuje se aktom osnivača, odnosno direktora poslodavca, zavisno od prirode djelatnosti, stepena ugroženosti života i zdravlja ljudi i drugih okolnosti značajnih za ostvarivanje potreba grañana, poslodavca i drugih
- Prilikom utvrñivanja minimuma procesa rada, u smislu stava ovog člana, osnivač, odnosno direktor poslodavca dužan je da zatraži mišljenje sindikata ili Savjeta radnika, odnosno ovlašćenog predstavnika radnika.
- Radnike koji su dužni da rade za vrijeme štrajka radi obezbjeñivanja minimuma procesa rada, u smislu 1. do 3. ovog člana, odreñuju direktor i štrajkački odbor, najkasnije pet dana prije početka štrajka.
- Radi obezbjeñivanja minimuma procesa rada poslodavac može angažovati i članove štrajkačkog odbora najviše do 1/3 ukupnog broja članova odbora, osim predsjednika štrajkačkog
Član 13.
U djelatnostima iz člana 11. ovog zakona štrajk se najavljuje poslodavcu, najkasnije deset dana prije početka štrajka, dostavljanjem pisane odluke o stupanju u štrajk.
Član 14.
- U djelatnostima iz člana ovog zakona strane u sporu dužne su da najkasnije u roku od pet dana od nastalog spora, odnosno od dana dostavljene pisane odluke o stupanju u štrajk pokušaju sporazumno da riješe nastali spor, odnosno iznesu spor pred posebno tijelo za mirenje, koje strane u sporu sporazumno osnivaju.
- Ukoliko se spor ne riješi u roku od pet dana od dana dostavljene pisane odluke o stupanju u štrajk, pred tijelom za mirenje, strane u sporu dužne su da u spor uključe i predstavnike poslodavca, osnivača, nadležnog organa Republike, nadležnog organa lokalne samouprave i druga stručna lica i predstavnike radnika i poslodavca ili da iznesu spor pred posebno tijelo za
- U slučaju da se spor ne riješi do dana utvrñenog za početak štrajka, strane u sporu mogu da spor iznesu pred arbitražu.
- Listu miritelja, posrednika i tijela za posredovanje utvrñuje
Član 15.
- Štrajkački odbor dužan je da za vrijeme štrajka sarañuje sa poslodavcem radi izvršavanja obezbijeñenog minimuma procesa rada iz člana ovog zakona.
- Radnici koji obavljaju poslove iz člana stav 4. ovog zakona dužni su da za vrijeme štrajka izvršavaju naloge poslodavca koji se odnose na izvršavanja obezbijeñenog minimuma procesa rada.
Član 16.
- Organizovanje štrajka, odnosno učešće u štrajku pod uslovima utvrñenim ovim zakonom ne predstavlja povredu radne discipline, ne može biti osnov za pokretanje postupka za utvrñivanje disciplinske i materijalne odgovornosti radnika, ne može biti osnov za udaljenje radnika sa rada i ne može za posljedicu imati otkaz ugovora o radu
- Radnik koji učestvuje u štrajku nema pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s rada zbog učešća u štrajku ukoliko se poslodavac i štrajkački odbor drugačije ne
- Izuzetno od stava ovog člana, radnik koji učestvuje u štrajku ima pravo na naknadu plate za vrijeme učešća u štrajku, koji se organizuje isključivo zbog neisplaćenih plata i koji ne traje duže od 12 dana.
- Radnik iz stava ovog člana koji je dužan da radi za vrijeme trajanja štrajka, radi obezbjeñivanja minimuma procesa rada, u skladu sa članom 12. ovog zakona, ima pravo na platu koja mora biti srazmjerna vremenu provedenom na radu.
- Radnik iz 2. i 4. ovog člana ima pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, kao i pravo na osiguranje u slučaju nezaposlenosti u skladu sa propisima kojima su regulisane te oblasti.
- Organizatori štrajka i učesnici u štrajku koji nije organizovan u skladu sa odredbama ovog zakona nemaju pravo na zaštitu utvrñenu 1, 3. i 5. ovog člana.
Član 17.
U toku štrajka organizovanog pod uslovima utvrñenim ovim zakonom poslodavac ne može zapošljavati nova lica koja bi zamijenila učesnike u štrajku, osim u slučajima ako su ugroženi:
- bezbjednost lica i imovine u skladu sa članom stav 1. ovog zakona,
- održavanje minimuma procesa rada koji obezbjeñuje sigurnost imovine i lica i
- v) izvršavanje meñunarodnih obaveza u skladu sa članom ovog zakona. Član 18.
- Član štrajkačkog odbora ili učesnik u štrajku, koji štrajk organizuje i vodi na način kojim se ugrožava bezbjednost lica i zdravlje ljudi, bezbjednost imovine ili koji sprečava radnike koji ne učestvuju u štrajku da rade, odnosno onemogućava nastavak rada po okončanju štrajka ili sprečava poslodavca da koristi sredstva i raspolaže sredstvima kojima poslodavac obavlja djelatnost čini povredu radne dužnosti za koju se može izreći mjera otkaza ugovora o
- Radnik koji obavlja poslove u djelatnostima iz člana ovog zakona koji odbije da izvrši nalog poslodavca izdat radi obezbjeñivanja minimuma procesa rada čini težu povredu radne dužnosti za koju se može izreći mjera otkaza ugovora o radu.
Član 19.
- Radnici koji stupaju u štrajk mogu, iz reda radnika, odlukom nadležnog organa reprezentativnog većinskog sindikata ili većine radnika osnovati štrajkačke straže na mjestima pred ulazom ili u krugu poslovnih prostorija poslodavca, radi obavještavanja radnika i javnosti o sporu koji je nastao i o opravdanosti zahtjeva štrajkača.
- Odluka o formiranju štrajkačke straže dostavlja se subjektima utvrñenim u čl.
- i 12. ovog zakona, u roku u kome se dostavlja pisana odluka o stupanju u štrajk, kao njen sastavni dio ili kao poseban akt u toku štrajka.
- Odluka iz stava ovog člana mora biti obrazložena i sadržati broj i imena radnika – članova štrajkačke straže.
- Štrajkačka straža ne može:
- primjenjivati fizičku prinudu,
- postavljati fizičke prepreke ili blokade prilaza poslu radnicima koji žele da rade,
- v) prijetiti ili vrijeñati radnike i
- g) sprečavati poslodavca u obavljanju njegove
Član 20.
Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Republička inspekcija rada u skladu sa Zakonom o inspekcijama Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske», br. 113/05 i 1/08).
Član 21.
- Poslodavac, štrajkački odbor, predstavnik reprezentativnog većinskog sindikata ili drugog sindikata koji organizuje štrajk i radnici, dužni su da inspektoru rada omoguće vršenje nadzora, uvid u dokumentaciju i nesmetan rad i da mu obezbijede podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog
- Inspektor rada zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu i radnjama uručuje i dostavlja poslodavcu, štrajkačkom odboru, reprezentativnom većinskom sindikatu ili drugom sindikatu koji organizuje štrajk.
Član 22.
- Ako inspekcija rada utvrdi da je aktom ili radnjom poslodavca povrijeñen zakon ili drugi propis, ovlašćena je da pored obaveza i ovlašćenja utvrñenih zakonom, do donošenja pravosnažne odluke suda, rješenjem odgodi izvršenje odluke poslodavca o otkazu ugovora o radu ili udaljenju radnika sa rada, organizatora štrajka, odnosno učesnika u štrajku.
- Žalba protiv rješenja donesenog u smislu stava ne odgaña izvršenje rješenja.
- Protiv rješenja donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni
- Rješenje iz stava ovog člana dostavlja se poslodavcu, štrajkačkom odboru, odnosno reprezentativnom većinskom sindikatu i radniku.
Član 23.
- Novčanom kaznom od 000,00 KM do 5.000,00 KM kazniće se za prekršaj poslodavac, ako:
- ne pristupi postupku mirenja, u roku utvrñenim ovim zakonom, odnosno postupku posredovanja (član stav 1. i član 14. st. 1. i 2),
- ne donese akt o minimumu procesa rada i načinu njegovog obezbjeñivanja, i ne pribavi mišljenje sindikata ili savjeta radnika, odnosno ovlašćenog predstavnika radnika (član 12),
- v) ne obezbijedi minimum procesa rada utvrñen aktom iz člana stav 2. ovog zakona,
- g) pokrene postupak za utvrñivanje disciplinske i materijalne odgovornosti, privremeno udalji sa rada radnika ili otkaže ugovor o radu radniku zbog organizovanja, odnosno učestvovanja u štrajku organizovanom u skladu sa zakonom (član stav 1),
- u toku štrajka organizovanog pod uslovima utvrñenim ovim zakonom primi nove radnike koji bi zamijenili učesnike u štrajku, osim ako ovim zakonom nije drugačije odreñeno (član 17),
ñ) sprečava radnike da učestvuju u štrajku ili upotrijebi prijetnje i mjere prinude radi okončanja štrajka ili ako predvidi veću platu ili druge povoljnije uslove rada za radnike koji ne učestvuju u štrajku (član 2. stav 3),
- inspektoru ne omogući vršenje nadzora i ne obezbijedi mu uvid u podatke i dokumentaciju potrebnu za vršenje inspekcijskog nadzora (član stav 1) i
ž) ako postupi suprotno rješenju inspektora kojim je odgoñeno izvršenje odluke poslodavca o otkazu ugovora o radu ili udaljenju radnika sa rada, organizatora štrajka, odnosno učesnika u štrajku (član 22).
- Za prekršaj iz stava ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u poslodavcu novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM.
Član 24.
- Novčanom kaznom od 500,00 KM do 000,00 KM kazniće se za prekršaj reprezentativni većinski sindikat ili drugi sindikat koji organizuje štrajk, ako:
- donese odluku o stupanju u štrajk suprotno članu ovog zakona,
- ne pristupi postupku mirenja u roku utvrñenim ovim zakonom, odnosno postupku posredovanja (član stav 1. i član 14. st. 1. i 2),
- v) organizuje ili vodi štrajk na način kojim se ugrožava bezbjednost zdravlja ljudi i bezbjednost imovine, nanosi neposredna materijalna šteta i onemogućava nastavak rada po okončanju štrajka (član stav 1),
- g) sprečava radnike koji ne učestvuju u štrajku da rade (član stav 3) i
- d) ne najavi štrajk u djelatnostima iz člana ovog zakona u roku i na način propisan članom 12. ovog zakona.
- Za prekršaj iz stava ovog člana, kazniće se odgovorno lice u reprezentativnom većinskom sindikatu i odgovorno lice drugog organizatora štrajka novčanom kaznom od 250,00 KM do 1.500,00 KM.
Član 25.
Poslodavci su dužni da akt iz člana 12. stav 2. ovog zakona donesu u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 26.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o štrajku («Službeni glasnik Republike Srpske», broj 10/98).
Član 27.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Broj: 01- 1744/08 PREDSJEDNIK
Datum: 05. novembar 2008. godine NARODNE SKUPŠTINE
Mr Igor Radojičić