fbpx
Ponedeljak, 10 Februara, 2025

PLAN DELOVANјA SA POSEBNIM MERAMA ZA PODSTICANјE I UNAPREĐIVANјE RODNE RAVNOPRAVNOSTI

Na osnovu člana 48. stav 2. Zakona o rodnoj ravnopravnosti (“Sl. glasnik RS”, br. 52/2021 – dalјe: Zakon),

Savez samostalnih sindikata Srbije sa sedištem u Beogradu, opština Stari grad, ulica Trg Nikole Pašića br.5, matični broj: 07002211, PIB:100063070,  23.12.2021. godine, donosi:

 

PLAN DELOVANјA SA POSEBNIM MERAMA ZA PODSTICANјE I UNAPREĐIVANјE RODNE RAVNOPRAVNOSTI

ZA PERIOD 01.01.2022. DO 31.12.2025. GODINE

 

UVOD

Ovim Planom (u dalјem tekstu: Plan), u skladu sa Zakonom, definišu se i osnovni pojmovi rodne ravnopravnosti, posebne mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti, kao i obaveze Saveza samostalnih sindikata Srbije u ovom polјu delovanja, u skladu sa Planom mera i procedura u cilјu aktivne politike jednakih mogućnosti oba pola u svim oblastima sindikalnog rada.

OSNOVNI POJMOVI RODNE RAVNOPRAVNOSTI

Rodna ravnopravnost podrazumeva jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti, ravnomerno učešće i uravnoteženu zastuplјenost žena i muškaraca u svim oblastima društvenog života, pa i kod sindikalnog organizovanja i delovanja, jednake mogućnosti za ostvarivanje prava i sloboda, korišćenje ličnih znanja i sposobnosti za lični razvoj i razvoj društva, jednake mogućnosti i prava u pristupu robama i uslugama, kao i ostvarivanje jednake koristi od rezultata rada, uz uvažavanje bioloških, društvenih i kulturološki formiranih razlika između muškaraca i žena i različitih interesa, potreba i prioriteta žena i muškaraca prilikom donošenja javnih i drugih politika, kao i sindikalne politike i odlučivanja o pravima, obavezama i na zakonu zasnovanim odredbama,  ustavnim odredbama i odredbama ratifikovanih međunarodnih konvencija i preporuka kao izvora prava.

Diskriminacija na osnovu pola, polnih karakteristika, odnosno roda, jeste svako neopravdano razlikovanje, nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isklјučivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), na otvoren ili prikriven način, u odnosu na lica ili grupe lica, kao i članove njihovih porodica ili njima bliska lica, zasnovano na polu, polnim karakteristikama, odnosno rodu u: političkoj, obrazovnoj, medijskoj i ekonomskoj oblasti; oblasti zapošlјavanja, zanimanja i rada, samozapošlјavanja, zaštite potrošača; zdravstvenom osiguranju i zaštiti; socijalnom osiguranju i zaštiti, u braku i porodičnim odnosima; oblasti bezbednosti; ekologiji; oblasti kulture; sportu i rekreaciji; kao i u oblasti javnog oglašavanja i drugim oblastima društvenog života.

Neposredna diskriminacija na osnovu pola, polnih karakteristika, odnosno roda, postoji ako se lice ili grupa lica, zbog njihovog pola, polnih karakteristika, odnosno roda, u istoj ili sličnoj situaciji, bilo kojim aktom, radnjom ili propuštanjem, stavlјaju ili su stavlјeni u nepovolјniji položaj, ili bi mogli biti stavlјeni u nepovolјniji položaj.

Posredna diskriminacija na osnovu pola, polnih karakteristika, odnosno roda, postoji ako, na izgled neutralna odredba, kriterijum ili praksa, lice ili grupu lica, stavlјa ili bi mogla staviti, zbog njihovog pola, polnih karakteristika, odnosno roda, u nepovolјan položaj u poređenju sa drugim licima u istoj ili sličnoj situaciji, osim ako je to objektivno opravdano zakonitim cilјem, a sredstva za postizanje tog cilјa su primerena i nužna.

Diskriminacija na osnovu pola, polnih karakteristika, odnosno roda postoji ako se prema licu ili grupi lica neopravdano postupa nepovolјnije nego što se postupa ili bi se postupalo prema drugima, isklјučivo ili uglavnom zbog toga što su tražili, odnosno nameravaju da traže zaštitu od diskriminacije na osnovu pola, odnosno roda, ili zbog toga što su ponudili ili nameravaju da ponude dokaze o diskriminatorskom postupanju.

Diskriminacijom na osnovu pola, polnih karakteristika, odnosno roda, smatra se i uznemiravanje, ponižavajuće postupanje, pretnje i uslovlјavanje, seksualno uznemiravanje i seksualno ucenjivanje, rodno zasnovan govor mržnje, nasilјe zasnovano na polu, polnim karakteristikama, odnosno rodu ili promeni pola, nasilјe prema ženama, nejednako postupanje na osnovu trudnoće, porodilјskog odsustva, odsustva radi nege deteta, odsustva radi posebne nege deteta u svojstvu očinstva i materinstva (roditelјstva), usvojenja, hranitelјstva, staratelјstva i podsticanje na diskriminaciju, kao i svaki nepovolјniji tretman koji lice ima zbog odbijanja ili trplјenja takvog ponašanja.

Diskriminacija lica po osnovu dva ili više ličnih svojstava bez obzira na to da li se uticaj pojednih ličnih svojstava može razgraničiti je višestruka diskriminacija ili se ne može razgraničiti.

Ne smatraju se diskriminacijom na osnovu pola, polnih karakteristika, odnosno roda, mere za zaštitu materinstva i očinstva (roditelјstva), usvojenja, hranitelјstva, staratelјstva, kao i zaštita na radu zaposlenih različitog pola, u skladu sa propisima kojima se uređuju radni odnosi i bezbednost i zdravlјe na radu, posebne mere uvedene radi postizanja pune rodne ravnopravnosti, zaštite i napretka lica, odnosno grupe lica koja se nalaze u nejednakom položaju na osnovu svog pola, polnih karakteristika, odnosno roda.

Ne smatraju se diskriminacijom na osnovu pola, polnih karakteristika, odnosno roda, posebne mere donete radi otklanjanja i sprečavanja nejednakog položaja žena i muškaraca i ostvarivanja jednakih mogućnosti za žene i muškarce.

Seksualno, odnosno polno ucenjivanje je svako ponašanje lica koje, u nameri činjenja ili nečinjenja dela seksualne prirode, uceni drugog da će u slučaju odbijanja pružanja traženog protiv njega ili njemu bliskog lica izneti nešto što može škoditi njenoj ili njegovoj časti ili ugledu.

Zaštita od diskriminacije i sudska zaštita lica i grupe lica koja su izložena diskriminaciji na osnovu pola, polnih karakteristika, odnosno roda ostvaruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zabrana diskriminacije.

 

 

Politika jednakih mogućnosti podrazumeva:

1) ravnopravno učešće žena i muškaraca u svim fazama planiranja, pripreme, donošenja i sprovođenja odluka koje utiču na položaj žena;

2) uzimanje u obzir različitih interesa, potreba i prioriteta žena i muškaraca prilikom donošenja javnih i drugih politika i odlučivanja o pravima, obavezama i na zakonu zasnovanim interesima;

3) preduzimanje mera kojima se obezbeđuje jednaka polazna tačka za ostvarivanje principa jednakih mogućnosti za lica, odnosno grupe lica koja se nalaze u nejednakom položaju po osnovu pola, polnih karakteristika, odnosno roda, posebno pripadnika osetlјivih društvenih grupa.

 

OPŠTE MERE

Opšte mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti jesu zakonom propisane mere kojima se u određenoj oblasti zabranjuje diskriminacija na osnovu pola, odnosno roda, ili nalaže odgovarajuće postupanje radi ostvarivanja rodne ravnopravnosti.

Opšte mere obuhvataju i mere utvrđene drugim aktima (deklaracije, rezolucije, strategije i sl.), čiji je cilј ostvarivanje rodne ravnopravnosti.

 

POSEBNE MERE

Posebne mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti su aktivnosti, mere, kriterijumi i prakse u skladu sa načelom jednakih mogućnosti kojima se obezbeđuje ravnopravno učešće i zastuplјenost žena i muškaraca, posebno pripadnika osetlјivih društvenih grupa, u svim sferama društvenog života, tako i u sindikalnom delovanju i jednake mogućnosti za ostvarivanje prava i sloboda.

U Osnovnim načelima Statuta Saveza samostalnih sindikata Srbije proklamovano je da se zaposleni dobrovolјno i slobodno učlanjuju u samostalne sindikate Srbije, bez obzira na nacionalnu, versku, polnu, političku i drugu pripadnost. Osnovna obaveza Saveza samostalnih sindikata Srbije je angažovanje na zaštiti i unapređenju prava članova, zaposlenih i drugih lica koji samostalno obavlјaju delatnost i njihovog materijalnog, socijalnog i društvenog položaja, pa s toga, Savez samostalnih sindikata Srbije aktivno radi na prepoznavanju i sprečavanju svih oblika ugrožavanja prava zaposlenih, uklјučujući narušavanje privatnosti, diskriminaciju, zlostavlјanje na radu i pritisak na zaposlene ili njihove sindikalne predstavnike.

Trajni zadatak Saveza samostalnih sindikata Srbije je borba za ravnopravnost i protiv je svakog vida diskriminacije a posebno se zalaže za ravnopravnost muškarca i žene.

Predsedništvo Saveza samostalnih sindikata Srbije angažuje se na ostvarivanju rodne ravnopravnosti i unapređenju položaja žena u društvu.

U cilјu zaštite i unapređenja prava žena i unapređenja njihovog društvenog položaja, kao oblik delovanja formirana je Sekcija žena Saveza samostalnih sindikata Srbije koja se zalaže za izgradnju demokratskog društva zasnovanog na socijalnoj pravdi i ravnopravnosti svih građana i polova, bez diskriminacije po bilo kom osnovu sa posebnim akcentom na kvalitetnije oblike zaštite žena i veću zastuplјenost žena u političkom životu, organima vlasti, rukovodećim mestima parlamentu i drugim organima i organizacijama u kojima se donose odluke. Jedna od osnovnih oblasti delovanja ustanovlјena Programom rada Sekcije žena Saveza samostalnih sindikata Srbije 2020-2025 je afirmisanje rodne ravnopravnosti na svim nivoima odlučivanja i saradnja sa nevladinim organizacijama koja se bave ovim pitanjima. Posebna pažnja biće usmerena na informisanju o delovanju sindikata u Evropi i svetu, najzanačajnijim stavovima, odlukama i dokumentima koja se odnose na rodni balans i aktivnosti na smanjenju jaza u zaradama između muškaraca i žena. Na osnovu prethodno načinjene analize biće organizovani seminari, tematske rasprave i okrugli stolovi na kojima će se posebno razmatrati rodna jednakost i ravnopravnost, evropski standardi i modeli u ovoj oblasti, diskriminacija na radnom mestu i aktivnosti na pobolјšanju položaja žena na tržištu rada društvu u celini. Pravilima Sekcije žena Saveza samostalnih sindikata Srbije ostavlјena je mogućnost svim članicama samostalnih sindikata Srbije da postanu članice Sekcije žena.

Savez samostalnoih sindikata Srbije će težiti da u organima Saveza samostalnih sindikata Srbije obezbedi uravnoteženu zastuplјenost polova.

Savez samostalnih sindkata Srbije je dužan da uspostavi mehanizme praćenja napretka u dostizanju uravnotežene zastuplјenosti polova u organima Saveza samostalnih sindkata Srbije.

Zabranjeno je uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i seksualno ucenjivanje prilikom izbora i obavlјanja funkcije u Savezu samostalnih sindikata Srbije ili  funkcije člana u organu, na osnovu pola odnosno roda u smislu propisa koji regulišu zabranu diskriminacije.

Savez samostalnih sindikata Srbije je dužan da članicu organa po povratku sa odsustva sa rada zbog trudnoće, porodilјskog odsustva, odsustva radi nege deteta, odsustva radi posebne nege deteta, usvojenja, hranitelјstva, staratelјstva, vrati na istu funkciju u organu Saveza samostalnih sindikata Srbije.

Svako lice koje je na funkciji u Savezu samostalnih sindikata Srbije ili je član organa ili se nalazi u radnom odnosu u Savezu samostalnih sindikata Srbije, dužno je da prijavi svaki vid nasilјa zasnovan na polu, odnosno rodu i nasilјa prema ženama.

Savez samostalnih sindikata Srbije je dužan da bez odlaganja prijavi formiranim institucijama za zaštitu od diskriminacije i zlostavlјanja na radu, kao i nadležnoj policijskoj upravi ili javnom tužilaštvu svaki oblik nasilјa iz prethodnog stava za koje sazna u obavlјanju svoje delatnosti.

Jedna od osnovnih nadležnosti Saveza samostalnih sindikata Srbije je da definiše osnove razvoja sistema kolektivnih ugovora. Saglasno tome će se zalagati da se pri kolektivnom pregovaranju obezbeđuje rodna ravnopravnost u pogledu:

1) uslova za pristup zapošlјavanju, samozapošlјavanju ili obavlјanju zanimanja, uklјučujući kriterijume i uslove za izbor kandidata za poslove u okviru profesionalne hijerarhije;

2) uslova rada, uklјučujući platu i drugu naknadu za rad jednake vrednosti;

3) napredovanja na poslu, odnosno pristupa pravu na stručno usavršavanje, stručno osposoblјavanje i dodatno obrazovanje;

4) usklađivanja privatnog i profesionalnog života, naročito u vezi sa trudnoćom, porodilјskim odsustvom, odsustvom radi nege deteta i odsustvom radi posebne nege deteta, odnosno očinstva i materinstva (roditelјstva), usvojenja, hranitelјstva, staratelјstva;

5) sprečavanja uznemiravanja na osnovu pola i seksualnog uznemiravanja na radnom mestu, prilikom zapošlјavanja, stručnog usavršavanja i napredovanja;

6) sprovođenja mera za sprečavanje diskriminacije na osnovu pola, odnosno roda;

7) praćenja prakse na radnom mestu;

8) praćenja kolektivnih ugovora, kodeksa ponašanja;

9) podsticanja istraživanja ili razmene iskustva i primera dobre prakse;

10) uvođenja fleksibilnog radnog vremena radi olakšanog usklađivanja privatnog i profesionalnog života;

11) zaklјučivanja sporazuma na odgovarajućem nivou, u kojima se utvrđuju pravila borbe protiv diskriminacije u oblastima koje su u delokrugu kolektivnog pregovaranja.

Bez bilo kog vida diskriminacije na osnovu pola, odnosno roda, svaki član samostalnog sindikata Srbije ima pravo u Savezu samostalnih sindikata Srbije na obezbeđivanje zarade u skladu sa kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu i zakonom, radno-pravnu zaštitu, ostvarivanje bezbednosti i zaštite zdravlјa na radu i uslove rada u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, prevenciju radne invalidnosti i rekreativni odmor u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, korišćenje pomoći iz sindikalnih fondova, predlaganje, biranje i da bude biran u organe Saveza samostalnih sindikata Srbije, informisanje i obrazovanje i osposoblјavanje za sindikalni rad.

 

Savez samostalnih sindikata Srbije će u skladu sa Zakonom na svake četiri godine donositi Plan delovanja koji sadrži posebne mere za podsticanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti i uravnotežene zastuplјenosti polova u svojim organima i obezbeđivanje aktivnog učešća manje zastuplјenog pola u sastavu i radu tih organa.

 

 

 

 

 

 

 

PLAN MERA

 

  1. Podaci o Savezu samostalnih sindikata Srbije, funkcijama i članovima organa

 

Naziv i sedište Savez samostalnih sindikata Srbije
PIB 100063070
Matični broj 07002211
Ovlašćeno lice za zastupanje Ljubisav Orbović
Telefon, e-mail 011/ 3335-165, sindikatsrbija@gmail.com

 

 

Organi Saveza samostalnih sindikata Srbije prema polnoj strukturi članova

Organi SSS Srbije Ukupan broj članova organa Muškaraca Žena
Kongres broj: 381 broj: 276

u procentima: 72 %

broj: 105

u procentima: 28 %

Veće broj: 113 broj: 84

u procentima: 74 %

broj: 29

u procentima: 26 %

Nadzorni odbor broj: 6 broj: 5

u procentima: 83 %

broj: 1

u procentima:17 %

Statutarni odbor broj: 6 broj: 3

u procentima: 50 %

broj: 3

u procentima: 50 %

Predsedništvo

 

Broj:27 broj: 22

u procentima: 81 %

broj: 5

u procentima: 19 %

Predsednik   broj: 1  

 

 

2.Mere i procedure za otklanjanje ili ublažavanje neravnomerne zastuplјenosti polova u organima Saveza samostalnih sindikata Srbije

  • Razvijanje svesti o rodnoj ravnopravnosti i zalaganje za stalno pobolјšanje ravnomerne zastuplјenosti polova u organima Saveza samostalnih sindikata Srbije i svim oblastima sindikalnog rada;
  • Podsticanje manje zastuplјenog pola da uzmu veće učešće u radu sindikalne organizacije kao osnovnog oblika organizovanja članova samostalnog sindikata Srbije kod poslodavca;
  • Učenjem i znanjem postići viši nivo razumevanja potrebe rodne ravnopravnosti uz uvažavanje bioloških predispozicija;
  • Promovisanje jednakosti polova i kulture zasnovane na jednakosti bez bilo kakvog oblika diskriminacije;

 

 

                                                                                                                               PREDSEDNIK

                                                                                                                             Ljubisav Orbović, s.r.

 

Plan delovanja-rodna ravnopravnost SSS Srbije

Povezani članci

Najnoviji članci